U moru stavova za i protiv društvenih mreža jedino o čemu nema i ne može biti rasprave su statistički podaci. Društvene mreže stvar su izbora i mogu se nekome sviđati ili ne sviđati, ali na kraju dana njihovo prisustvo i njihov uticaj (p)ostaju jedina relevantna informacija.
We Are Social, svjetski poznata marketinška agencija iz Singapura, posljednjih godina objavljuje sveobuhvatan izvještaj o obimu upotrebe digitalnih tehnologija u svijetu. Podaci za 2016. godinu govore da skoro 50% svjetske populacije, odnosno 3,42 milijarde ljudi svakodnevno koristi Internet, te da profile na društvenim mrežama ima jedna trećina, odnosno preko 2,3 milijarde ljudi na svijetu.
Kada je riječ o regionu, prema navedenom izvještaju za 2016. godinu, broj aktivnih korisnika društvenih mreža u odnosu na ukupan broj stanovnika izraženo u procentima iznosi: 41% Srbija, 42% Bosna i Hercegovina, 43% Hrvatska, 48% Makedonija. Najviše aktivnih korisnika društvenih mreža u odnosu na ukupan broj stanovnika sa procentom od 51% ima Crna Gora.
Da, korištenje društvenih mreža je stvar izbora. I ne, niko nikoga ne primorava da bude prisutan u virtuelnom svijetu ukoliko to ne želi. Ipak, kako i zašto ne posmatrati društvene mreže iz aspekta koristi – brzine komunikacije i dostupnosti informacija.
Nekima jeste osnovna svrha društvenih mreža kreiranje virtuelnog života. Ipak, ukoliko društvene mreže posmatramo i koristimo kao izvor znanja i informacija, te kao najbrži mogući način da do neke osobe, događaja ili vijesti dođemo i ukoliko se i na mrežama, kao i u stvarnom životu, okružimo isključivo onim što nama treba i godi, onda mreže nisu ni blagoslov, ni prokletstvo. One postaju alat za bolji život. A to je ono čemu valjda svi težimo.
Na osnovu tekstova:
i
Danka Savić: Log out društvene mreže, uživajte u životu
Marina Bogdanović
Svi tekstovi akcije #FrontaklBlogChallenge na PreporukaVesti.com.
