Lažna vijest i moć manipulacije

Sve veća rasprostranjenost interneta dovela je do toga da danas izvor vijesti može biti svako, što stvara veliki problem jer je prisustvo lažnih vijesti sve više prisutno. Dok neki to rade iz dosade ili kako bi nekoga uvrijedili, drugi to rade iz materijalne dobiti jer što je vijest “pikantnija” to više posjetioca privuče.

Danas je javnost medijski skoro nepismena, što podrazumijeva vještinu konzumiranja informacija.  Samim tim i ne razumiju vrijednosti svojih izbora a to upravo dovodi do toga da ljudi sve više povjeruju u lažne vijesti. Bilo da vijest nema činjeničnu težinu, onaj ko se slaže sa datom tvrdnjom uzeće je zdravo za gotovo bez prethodne provjere. To se naročito ogleda za vrijeme političkih kampanja kao djelotvorno sredstvo za osvajanje mandata.

Jednom puštena vijest, bilo da je lažna ili istinita, skoro je nezaustavljiva i ima veliki uticaj. Čak ni to ne bi bio problem da se ta lažna vijest ne širi dalje. Jedan od primjera brzog širenja jedne takve vijesti jeste informacija da je Dobrica Ćosić dobitnik Nobelove nagrade za književnost 2011. Godine.

EU lažne vijesti definiše na sljedeći način: Namjerno izmišljenje priče plasirane kao da su novinarske, a cilj im je manipulacija čitalaca. Kako bismo stali u kraj lažnim vijestima i manipulaciji potrebno je da se što više informišemo i provjerimo izvore. Ukoliko je izvor nepoznat to je već znak da se zapitate i nastavite istraživanje. “Proguglajte” tu istu sumnjivu  vijest i u koliko je ne nađete ni na jednoj ozbiljnoj web stranici to je dovoljno da je zaboravite, vrlo vjerovatno se radi o lažnoj vijesti.

Fotografija Fake News

Priređeni tekst Ivane Marić „Lažne vijesti i kako ih prepoznati“

Danka Savić

 

Svi tekstovi akcije #FrontaklBlogChallenge na PreporukaVesti.com.

FrontalBlogChallange

 

Login/Register access is temporary disabled
Compare items
  • Total (0)
Compare