Dobrodošli u propagadni rat – štetnost lažnih vijesti

Izraz “fake news’ se popularizovao 2016. godine i od tada smo sa svih strana “bombardovani“ svakakvim naslovima gdje je prosto teško razaznati šta je istinito, a šta lažno.

U Sjedinjenim američkim državama je nedavno otvoren štand gdje su izložene novine sa lažnim vijetima. Ovo je urađeno kako bi se skrenula pažnja na to koliko je danas pravo novinarstvo u krizi zbog lažnih vijesti kojima smo preplavljeni sa svih strana.

Koliko lažne vijesti mogu biti opasne najbolje pokazuje primjer iz Nigerije gdje je zbog širenja lažnih vijesti na Facebook-u ubijeno nekoliko ljudi.

Unesko je pokrenuo kampanju protiv lažnih vijesti koja se na Twitteru može naći pod #FightFakeNews.

Napredak u posljednjih nekoliko godina stavio je novinarstvo pod vatru. Niz faktora transformiše komunikacijski pejsaž, postavlja pitanja o kvaliteti, uticaju i kredibilitetu novinarstva. Istovremeno, orkestrirane kampanje šire neistine – dezinformacije, zlonamjerne informacije i pogrešne informacije – koje se često nesvjesno dijele na društvenim medijima:

Dezinformacija: informacije koje su lažne i namjerno stvorene za štetu osobi, društvenoj grupi, organizaciji ili zemlji.

Zlonamjerne informacije: informacije koje se temelje na stvarnosti, koje su nanosile štetu nekoj osobi, društvenoj grupi, organizaciji ili zemlji.

Pogrešne informacije: informacije koje su lažne, ali nisu stvorene s namjerom da uzrokuju štetu.

Pored svega toga imamo i Linkbaiting koji se odnosi na strategiju povećavanja linkova jer je cilj svakog Web sajta da privuče pažnju na bilo koji način.

Detaljnije o ovoj temi pogledajte ovde.

Ivana Vasić

Izvor slike: Wikimedija

Login/Register access is temporary disabled
Compare items
  • Total (0)
Compare